Kina poslala upozorenje europskim zemljama: "Ne gazite crvene linije"

Prema europskim diplomatima i ministarstvima koji su razgovarali s Guardianom, kineski su dužnosnici uputili službene upute europskim veleposlanstvima u Pekingu ili su se, preko lokalnih veleposlanstava, izravno obratili europskim vladama u njihovim glavnim gradovima, upozoravajući ih da ne “gaze kineske crvene linije”.

Način pristupa razlikovao se od slučaja do slučaja – nekima se Kina obraćala pojedinačno, drugima skupno; neki su dobili pisane upute, dok su drugima poruke prenesene osobno. Sve se to događalo u studenome i prosincu, a barem je djelomično bilo potaknuto nedavnim posjetima tajvanskih dužnosnika Europi, uključujući sadašnjeg potpredsjednika i ministra vanjskih poslova te bivšeg predsjednika.

Peking je, prema jednom upozorenju koje je vidio Guardian, naveo da “poštuje suverenitet europske strane u donošenju i provedbi vizne politike”, ali je istaknuo da je “institucionalna rupa” omogućila česte posjete tajvanskih političara.

Kineska strana pozvala se na više zakona i propisa EU-a, uključujući i tzv. Zakonik o šengenskim granicama, prema kojem je jedan od uvjeta za ulazak državljana trećih zemalja taj da se “ne smatraju prijetnjom međunarodnim odnosima bilo koje države članice”.

Ugroza međunarodnih odnosa

Sugestija kineskih dužnosnika, kako Guardian doznaje, bila je da bi dopuštanje ulaska tajvanskim dužnosnicima ugrozilo međunarodne odnose dotične europske zemlje s Kinom.

U nekim su se slučajevima pozivali i na Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima ili su sugerirali da europske zemlje slijede primjer Ujedinjenih naroda i zabrane svim Tajvancima ulazak u državne zgrade, rečeno je Guardianu.

“Način na koji Peking primjenjuje i tumači ovaj propis vrlo je drzak”, rekla je Zsuzsa Anna Ferenczy, docentica na Nacionalnom sveučilištu Dong Hwa na Tajvanu. “Prema kineskom tumačenju, odnosi EU-a i Tajvana ugrožavaju odnose EU-a i Kine. To u Europi nipošto nije percepcija, niti je stvarnost.”

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upite. Međutim, u noti se navodi da bi europske zemlje trebale odbiti sve “takozvane diplomatske putovnice” koje izdaje Tajvan te “zabraniti tajvanskom osoblju ulazak u Europu radi traženja službenih kontakata i razmjena, čime se gazi kineska crvena linija”.

“Kina se nada da će institucije EU-a i europske zemlje, u interesu odnosa Kina–EU i bilateralnih odnosa, donijeti političku odluku o odbijanju ulaska takozvanog predsjednika ili potpredsjednika Tajvana (uključujući bivše)”, navodi se, uz popis drugih dužnosnika.

U noti se spominju posjeti tajvanskih dužnosnika Belgiji, Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Litvi, Danskoj, Estoniji i Irskoj, uz tvrdnju da oni “ozbiljno narušavaju odnose Kina–EU”.

"Europska strana … čak je dopustila [potpredsjednici] Hsiao Bi-khim da govori u zgradi Europskog parlamenta i promiče separatističke tvrdnje o ‘neovisnosti Tajvana’”, navodi se, referirajući se na govor koji je Hsiao održala na godišnjem summitu Međuparlamentarnog saveza za Kinu (Ipac) u Bruxellesu.

Reakcija europskih država

Ministarstva vanjskih poslova Norveške i Finske potvrdila su da su među državama koje su primile ove savjete, istaknuvši da se vizni režim prema Tajvanu određuje u okviru nadležnih šengenskih tijela.

Glasnogovornik britanskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je: “Odobrenje ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo određuje se isključivo prema našim zakonima i imigracijskim pravilima, koja se jednako primjenjuju na putnike iz Tajvana.”

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da su posjeti njihovih dužnosnika Europi “u potpunosti nevezani uz Kinu te da Kina nema pravo miješati se”.

“Naprotiv, kinesko korištenje raznih prisilnih mjera protiv drugih zemalja te prijetnje upotrebom sile protiv Tajvana, koje narušavaju globalni mir i stabilnost u Indo-pacifičkoj regiji i ugrožavaju izravne interese EU-a, prava su snaga koja šteti europskim međunarodnim odnosima”, rekao je glasnogovornik Guardianu.

“Kineske postupke treba osuditi.”

Guardian doznaje da kineski “vrlo specifični” savjeti – koji se odnose na europske granične propise na snazi još od 2011. – nisu smatrani pravno utemeljenima, no upozoravajući ton shvaćen je posebno ozbiljno u nekim manjim državama.

“Ovo vidim kao još jedan način stvaranja nelagode među državama članicama, sugerirajući da bi njihovi odnosi s Narodnom Republikom Kinom mogli biti ugroženi”, rekla je Ferenczy. “Peking dobro zna da su neke članice EU-a trenutačno vrlo zainteresirane za privlačenje kineskih ulaganja.”

"EU nema službeni stav o statusu Tajvana"

EU nema službeni stav o statusu Tajvana te, iako ima formalne odnose s Pekingom, održava i “čvrste” neslužbene odnose s Taipeijem kroz parlamentarnu diplomaciju i trgovinu. Nekoliko europskih zemalja i sama EU imaju trgovinske urede u Taipeiju koji djeluju kao neslužbena veleposlanstva.

Međutim, posljednjih godina Unija je pod sve većim pritiskom Pekinga, koji Tajvan smatra kineskom pokrajinom i namjerava ga pripojiti – silom ako bude potrebno. Među strategijama prisile kojima Kina nastoji navesti Tajvan da prihvati ujedinjenje bez sukoba, Peking vrši snažan diplomatski pritisak na međunarodnu zajednicu kako bi izolirao Taipei iz multilateralnih procesa.

Claus Soong, analitičar u institutu Merics specijaliziran za kinesku globalnu strategiju, rekao je da se ovaj neuobičajen potez uklapa u dugogodišnju kinesku strategiju korištenja svih mogućih sredstava kako bi se spriječila bliža suradnja s Tajvanom.

“Peking pokušava poručiti: dobro razmislite prije nego što dopustite ulazak tajvanskim dužnosnicima. Ne bih rekao da je to prijetnja – više podsjetnik, iako ne nužno blag.”